Ike dị ọnụ ala: Ọrụ Dangote na-egwupụta coal na-emetọ osimiri Benue. Ugbu a obodo ahụ nọ n’ihe egwu nke ahụike (I)

Ụmụ obodo iri na asatọ gụnyere Otukpo, ebe ọdịnala nke ndị Idoma dị na steeti Benue, nọ n’ihe ize ndụ n’ihi ọrụ maining ụkwụ na-akpọ coal nke Dangote Coal Mines Ltd, otu n’ime ụlọ ọrụ Dangote Group.

Theophilus Adedokun nke Southern Herald kpughere ka ihe ndị na-egbu egbu dị ka Lead, Arsenic, Mercury na Cadmium si ebe ọrụ maining Dangote seepu banye n’ime isi iyi mmiri nke ọtụtụ obodo dị na mpaghara ndị omeiwu Benue South. Ndị ọkachamara kwuru na kemịkal ndị a nwere ike ibute ọrịa dị ize ndụ dị ka kansa na ọrịa akpụkpọ imeju (kidney). Akụkọ a na-egosikwa otú ụlọ ọrụ ahụ si eleghara iwu gburugburu ebe obibi na ụkpụrụ maining ụwa anya.

Gabriel Ocheke fọrọ nke nta ka ọ nwụọ n’ọnwa Maachị afọ gara aga. Ọ fọrọ obere ka o nwụọ ma e wezụga enyemaka ọgwụgwọ ngwa ngwa nke chetara ya ndụ. Ọ bụ ahụmahụ dị mwute nke ka na-eme ya egwu ruo taa.

Nwoke a dị afọ iri anọ, onye obodo Aokete, Ekenobi nọ na Eke ward, Okpokwu LGA, Benue State, dị ka ndị ọzọ n’obodo ha, ji Mmiri Okpokwu eme ihe kwa ụbọchị—tupu mmiri ahụ emebi emebi n’afọ 2020.

N’agbanyeghi mmetọ mmiri ahụ, Gabriel na ezinụlọ ya gara n’ihu na-aṅụ mmiri osimiri ahụ, ha na-eji mmiri ahụ esi nri na ịsa ahụ n’ihi na ha enweghị nhọrọ ka mma.

Ezinụlọ ndị nwere ike ịzụta mmiri sachet (mmiri dị ọcha) akwụsịrị ịṅụ mmiri osimiri ahụ kpamkpam, ọ bụ ezie na ọ bụ nhọrọ dị oke ọnụ. Ndị fọdụrụ nwere ịnagide ndụ na ọtụtụ nsogbu dịka akpụkpọ ahụ na ọrịa ndị ọzọ. Mgbe e mesịrị, Gabriel malitere ịnwe mgbu na ahụ ya niile.

Nke a mere ka ọ malite ịrịa ọrịa dị nro nke mesịrị ghọọ ọrịa siri ike nke chọrọ ọgwụgwọ.

“Ọrịa ahụ malitere ime ka afọ m too nke ukwuu, enwekwara m ihe mgbu n’ahụ m na isi ọwụwa,” ka ọ gwara Southern Herald.

Dọkịta ahụ chọpụtara na afọ ya gbawara n’ihi mmiri adịghị mma. Nnyocha e mere gosiri na ọzịza na mgbu kpatara mmiri ọñụnụ nwere ihe ndị nwere ike imerụ ahụ, dị ka lead, mercury, na arsenic.

Southern Herald akọwawo site n’aka ndị ọkachamara na ọrụ nchịkọta coal nke ụlọ ọrụ dị ka Dangote Coal Mines, otu nke Dangote Group, nwere ike ịbụ maka mmetọ nke mmiri dị ọcha na ihe ize ndụ gburugburu ebe obibi na steeti Benue.

Otú ọ dị, ụlọ ọrụ nchịkwa dịka Ministry of Solid Minerals Development, Mines Cadastral Office, National Environmental Standards and Regulations Enforcement Agency (NESREA), na Benue State Ministry of Mineral Resources akpọwo ụlọ ọrụ ahụ n’ihu ọha na-aza ajụjụ maka mmetọ gburugburu ebe obibi.

Ọrụ ụlọ ọrụ Dangote Coal Mines na-emegide Ibe nke 123 nke Nigerian Minerals and Mining Act (NMMA) nke afọ 2007, nke na-akwụsị ịwakpo mmiri dị ọcha na osimiri. Ọrụ ụlọ ọrụ ahụ kwa na-emebi Ibe nke 111 nke kwuru na a ga-egbochi mmetọ gburugburu ebe obibi.

Tanimola Akande, bụbu Onye Isi nke Association of Public Health Physicians of Nigeria na Prọfesọ nke Public Health na Mahadum Ilorin, gwara Southern Herald na mmepụta nke ụlọ ọrụ ugwu coal nwere ike ibute nnukwu ihe egwu nye mmadụ na ndụ mmiri. O kwuru na mmepụta ahụ na ígwè ndị dị ize ndụ nwere ike ibute mmebi usoro akwara, mmebi neurological, kansa na mmebi akụkụ ahụ mmadụ.

Akande kpọrọ ndị bi nso na mmiri a wakpọtụrụ ka ha zere ịṅụ mmiri ahụ.

Ọtụtụ ọmụmụ sayensị gosipụtara na mmetọ, ihe ndị na-emetọ, na kemịkal ndị na-apụ site na ugwu coal nwere ike ibute ọrịa akpụkpọ ahụ siri ike na kansa. Nsogbu ahụike dị mkpa dịka kansa akpụkpọ ahụ na nke akpịrị bladder, ọrịa neurological, mgbakọ tumor, nsogbu imeju, ọrịa mkpụrụ obi, hypertension, cirrhosis imeju na akpụkpọ ahụ na-awụ akpata oyi na-ejikọta na kemịkal ndị ize ndụ ndị a na-ewepụta n’oge nchọpụta, ihicha na ọrụ ndị ọzọ nke ugwu coal. Otú ọ dị, ihe ndị ọzọ nke na-abụghị coal mining nwekwara ike ịkwalite egwu ọrịa ogologo oge na nke ozugbo mgbe mmadụ nọ ogologo oge n’ọnọdụ ndị ahụ.

“Anyị anaghị enwe ike, ma anyị enweghịkwa ike ime ihe ọ bụla. Anyị nwere ọrịa typhoid, malaria na ọrịa iku ume oge niile,” ka Ejembi Enokela, nwa akwụkwọ ọgwụ na Mahadum Abuja Teaching Hospital bụkwa onye Ekenobi si kwuo, na-ekwukwa na ọtụtụ ọrịa si na mmiri a wakpọtụrụ pụta.

Na mgbakwunye na obodo Ekenobi, Southern Herald chọpụtara na Otukpo na obodo iri na asaa ndị ọzọ dị n’okpuru osimiri na mpaghara ugwu coal Dangote nọ na egwu site na mmetọ a na-eme kwa afọ anọ gara aga. Nsogbu mmiri a emetụtala ọtụtụ ezinụlọ, na-akpata ọnọdụ mberede ahụike n’ime ọtụtụ ụlọ.

Obodo ndị ọ metụtara gụnyere Ondo, Umabe-Ehaje (Aokpe), Ai’Okekwu (Ugbokolo Ward), Ijege, Oduda, Ogwudoja, Otobi, Opidlo, Ogene, na Ogbodo (Amejo Ward).

Ndị ọzọ gụnyere Ogblega, Aokpasu, Omukwu, Jeriko na Aokete (Ekenobi) (Eke Ward), yana obodo Ochobo, dịka akụkọ sitere na Southern Herald nwetara.

Obodo ndị a na-adabere na mmiri si n’Osimiri Okollo na nke Umabe, bụ ebe mmiri na-asọpụta n’ebe a na-ekuku ọkụ metọọ ha abụọ. Mgbe osimiri Okollo na-asọba n’Osimiri Umabe, ọ na-ejikọta na Osimiri Ohimini, bụ nke a na-ebunye nke ukwuu, wee guzobe osimiri Okpokwu na Ochobo na mpaghara ọchịchị Ohimini na steeti ahụ.

Osimiri Okpokwu na-esi n’ọtụtụ obodo ndị ọzọ na-aga n’Otobi Town dị n’okpuru ọchịchị Otukpo nke steeti ahụ. Ụlọ ọrụ mmiri na steeti Benue dị n’Otobi, a na-eji enye obodo Otukpo mmiri.

Ọrịa na ọnwụ

Nsogbu na mwute dị n’akụkụ niile nke obodo ahụ. Akụkọ na mgbu banyere ọrịa, nchekasị na ọnwụ metụtara mmiri a rụrụ arụ juputara ebe ahụ.

Ọ bụghị naanị na ọtụtụ ndị mmadụ anaghị enwe afọ ojuju, kamakwa ha ewepụtawo onwe ha n’ezie nke ndụ dị mma karịa gburugburu ebe obibi jupụtara na nje na ebe ugbo ha. Ogblega ekpuchikwala onwe ya site n’ihe ndị bụ isi, dịka mmiri a pụrụ ịṅụ site na mma mmiri, ụzọ dị mfe ịga, ụlọ akwụkwọ na ebe ọgwụgwọ.

Nọdụ n’oche plastik nke agba anụnụ anụnụ nke ụmụ ahụhụ jidere ya ka ha kwụsịrị ịbanye na ahụ ya, Oko Hyacinth, onye isi otu mba nke Ogblega n’ụlọ ọchịchị Ekeh, gwara Southern Herald na ọtụtụ ụmụaka nọ n’obodo ahụ nwere ọrịa dị iche iche, ndị na-ahụ maka ahụike n’obodo dị anya jikọrọ ya na mmiri ahụ.

“Ọdọ mmiri ahụ rụrụ arụ mana anyị ka na-eji ya esi nri, ọ na-emetụta anyị. Mgbe ụfọdụ mgbe anyị gara na ụlọ ọgwụ na ụmụaka, ha na-ekwu na mmiri ahụ jọgburu onwe ya, ndị dọkịta na-ajụ ụdị mmiri ụmụ anyị na-eji.

“Ụfọdụ n’ime ha ka na-anọ na ọgwụgwọ ruo taa n’ihi mmiri ahụ,” ka o kwuru, ihu ya dara ada, olu juputara na mwute.

Hyacinth kọwara na ndị obodo ahụ na-aṅụ mmiri ojii ahụ nke Southern Herald hụrụ mgbe ha gara ileta.

Ọtụtụ ajụjụ ọnụ nke Southern Herald jụrụ gosiri na enweghị nlebara anya gọọmenti na-eme dị mgbagwoju anya site na mmetọ Dangote. Nke a na-emegiderịta Iwu Ndị Nchekwa na Usoro Ọdịdị Ala (NESREA) nke 2007 nke e guzobere iji mee ka a soro iwu, ụkpụrụ, na nduzi gbasara mma mmiri, ahụike gburugburu ebe obibi, ịkpụcha ahụ, na mbelata mmetọ. Usoro iwu a na-atụ anya ka NESREA rụọ ọrụ ọnụ iji chebe ikuku, ala, osimiri, na mmiri ndị ọzọ nke mba ahụ pụọ na mmetọ na mmebi gburugburu ebe obibi, yana iji weghachite ma melite gburugburu ebe obibi na akụnụba mba ahụ.

A gbara ajụjụ ọnụ gosiri na ọnwụ n’ihi ọrịa na-ebute mmiri dịka afọ ọsịsa, typhoid, ịba siri ike na ọrịa ndị ọzọ a na-amaghị ama na-ejupụta n’ime obodo.

Sunday Iko na Janet Obela so na ndị ọrịa na-ebute mmiri nwuru. Nnyocha Southern Herald gosiri na Sunday nwụrụ na 2021, na Janet nwụrụ na 2022. Ha abụọ nwụrụ mgbe ha nọ n’etiti afọ iri ise.

Mike Agida, onye otu obodo na onye nkuzi na Alex Ekwueme Federal University, Ndufu-Alike kwuru, sị: “Ụbọchị anwụ anwụ anwụ Sọnde. O kwuru na enweghị nkwado gọọmentị mere ka ndị obodo ṅụọ mmiri na-enweghị nhọrọ ọ bụla. O kwukwara na ọnọdụ a anaghị agbanwe n’ime afọ niile.

Ndị ọkachamara akọwala na ọtụtụ ọla dị arọ dị ka cadmium, lead, arsenic na mercury n’ime mmiri ọñụnụ nwere ike ịkpata mmerụ ahụ n’ahụ, ma ọ bụ site n’itinye onwe ya n’ihe ize ndụ nke imebi akụkụ ahụ, ọrịa kansa ma ọ bụ mmebi ụbụrụ.

Dọkịnta Michael Olarewaju gwara Southern Herald na ikpughe uzuzu uzuzu na ihe ndị na-egbu egbu na-emetụta ọnọdụ ahụ ike nke ndị Ogblega. O gosiputara na nsogbu ndị dị n’ime obodo bụ akụkụ buru ibu na mmetụta gburugburu ebe obibi na akụ na ụba nke ịkụ kol, ma kọwaa na nchikota usoro nlekọta gburugburu ebe obibi, imeziwanye ohere ọgwụ, mmata ọha na eze, na ime ihe omume obodo nwere ike ibelata ihe egwu ahụike ndị mmadụ na-eche ihu n’ihe metụtara igwu kol.

Mmetọ gburugburu ebe obibi Dangote na-agabiga mmetọ – ọ bụkwa ihe egwu maka ndụ na ahụike nke obodo. Onye ọ bụla na-eji mmiri n’ebe a na-egwupụta kol ga-ahụrịrị na mmiri ahụ enweghị ihe ọ bụla na-egbu egbu n’ọtụtụ nke nwere ike imerụ ihe ọkụkụ, anụmanụ, ma ọ bụ ndụ mmadụ, dịka akụkụ 124 nke Iwu NMMA. Otú ọ dị, ọnọdụ ahụ dị iche, n’ihi na nsogbu ahụ aghọwo ebe nile.

Mmetọ nke Dangote na-emebi ihe mgbaru ọsọ Sustainable Development Goals (SDGs) nke United Nations, karịsịa SDG 6, nke na-achọ ka e jide n’aka na ịnweta mmiri dị ọcha na nke dị mma maka mmadụ niile site na 2030. Ịkwalite àgwà mmiri, ibelata mmetọ, iwepụ nsị, na ibelata nnyefe nke kemịkalụ na ọrịa nje bụ akụkụ niile nke ebumnuche mmepe a na-emebi.

Ọ bụ ezie na a na-egbochi ọrịa ndị na-ebute mmiri, ha na-anọgide na-abụ nnukwu ihe ize ndụ ahụike n’ụwa nile, dị ka otu nnyocha si kwuo, nke na-egosi na enweghị ego, nduzi, na ntinye aha na-eme ka ọtụtụ ijeri mmadụ gburugburu ụwa ghara inweta mmiri dị ọcha. Mana ebe a, ọmụmụ ihe Southern Herald dị iche, dịka mgba maka inweta mmiri abụrụla nnukwu ihe ịma aka nye obodo ndị dabere na osimiri nke Dangote Coal Mines Ltd meruru.

Ọrịa na-ebute mmiri na-agbasa n’obodo ndị a. Ndị Southern Herald gbara ọtụtụ ajụjụ ọnụ na ndị bi n’akụkụ oke osimiri, site na oke Effeche-Akpali ruo Ekenobi, gụnyere ebe a tụbara osimiri ahụ n’ime ala.

N’Ochobo, nrụgide site na mmetọ mmiri dị ka blanketị. Ezinụlọ ụfọdụ nwere olulu mmiri nke ndị ọgaranya nwere, mana ọtụtụ na-adabere n’osimiri Okpokwu emerutọru. N’ihi nke a, ọrịa na-akpa obodo ahụ n’ihi na a na-eji mmiri emetọghị nke si n’osimiri emetọ eme ihe kwa ụbọchị.

Ndị Southern Herald gara leta osimiri Okpokwu wee hụ ka ndụ siri sie ike nye ndị nkịtị n’Ochobo.

Anyị zutere Abu Monday na Steven Francis, bụ ndị ji mmiri ruru unyi jupụta akpa ha na ụlọ akụ. A na-eji mmiri eme ihe maka ebumnuche ụlọ. Ụmụaka ndị a na-agbanwe ma na-eji mmiri na-asa ahụ na ịsa ezé ha. Ha echeghị na ihe ọ bụla dị njọ, n’agbanyeghị na ha maara maka mmetọ ahụ na ihe ọ pụtara maka ahụ ike ha.

Ọ bụ ezie na Mọnde kwuru na ezinụlọ ya na-aṅụ mmiri na akpa nylon (mmiri sachet), ha ka na-adabere na mmiri osimiri maka ebumnuche ndị ọzọ.
“N’ụbọchị m nụrụ banyere mmiri a, afọ m malitere imerụ m ahụ́, ahụ́ m na-egbukwa m, akwakwara m ákwá nke ukwuu n’ihi na ihe mgbu ahụ enweghị ike idi ya, agaghị m aṅụ ya ọzọ,” ka o chetara n’olu egwu jupụtara na ọnwụ.

Ọzọkwa, otu nwanyị bi n’Ochobo, Happiness Ben, tụrụ ya n’anya maka mmebi akpụkpọ ahụ nke mmetọ sitere n’osimiri Okpokwu kpatara. Ọ na-atụkwa egwu ihe ọ ga-eme ya.
“Kamgbe m lọtara, amalitela m iji mmiri a esi nri na ịsa ahụ, ọ malitekwara ịkpata n’ahụ m, ọ bụrụ na mmiri a na-eme m ihe ọkụ ọkụ, gịnị ka ọ ga-eme m?” ọ jụrụ.

Nnyocha na-egosi na ọnụ ahịa mmiri ọṅụṅụ dị elu n’ihi mmetọ ígwè dị arọ. Mmiri e metọrọ n’ụzọ dị otú a dị ize ndụ, ọ dịghịkwa mma maka ịṅụ ihe ọṅụṅụ, ịsa ahụ, ma ọ bụ ihe omume ezinụlọ ndị ọzọ.

Otú ọ dị, n’ọnọdụ ụfọdụ ebe enweghị ike izere iji mmiri emetọ eme ihe, nyocha ahụike na nlekota ogologo oge dị mkpa iji gbochie nsogbu ahụike na-apụghị izere ezere. Reinnet Awoh kọwara Southern Herald mkpa ọ dị inye mmiri dị ọcha ma dị mma na ịkwalite mkpa agụmakwụkwọ ọha na eze banyere ihe egwu dị n’iji mmiri emetọ eme ihe.

“Ndị mmadụ na-enweta ọla dị arọ ga-achọ nlekọta ahụike ogologo oge. Nyocha ahụike ahụike mgbe niile nwere ike inye aka chọpụta nsogbu ahụike tupu ha amalite, dị ka ọrịa imeju, mmebi ụbụrụ, ma ọ bụ nkwụsị uche nke ụmụaka. Nke a dị mkpa n’ihi na mmetụta nke ọla dị arọ nwere ike igosipụta onwe ya n’oge ma ọ bụ ọbụna afọ mgbe e mesịrị.”

“Maka ndị nwere nsogbu ahụike site na ikpughe na ọla ndị dị arọ, enwere ike ịmeghachi ahụike ahụike. Nke a nwere ike ịgụnye ọgwụgwọ iji meziwanye ọrụ uche ma ọ bụ nke anụ ahụ, karịsịa ma ọ bụrụ na ha enwetawo mmebi ụbụrụ ma ọ bụ mmebi akwara n’ihi mercury ma ọ bụ ndu, “ka ọ gwara ha na ntuziaka ahụ.

Ụgbọ mmiri niile jupụtara na mmiri, enweghị mmiri dị ọcha

N’ihi oke ọnụọgụ obodo ndị na-arịọ arịọ site n’ọgwụgwụ mmetọ mmiri, ọchịchọ maka mmiri dị ọcha ekwupụtala elu, ka egwu n’ịṅụ mmiri site n’osimiri emetọchara na-amalite itinye ndị obodo n’echiche. Nke a emeela ka azụmahịa mmiri – akpọrọ ya waterpreneurship – ebili n’ụlọ akụ ọhụrụ na ndụ akụnụba ọhụrụ n’obodo dị iche iche.

Aokpasu dị na Eke Ward na Ogene dị na Amejo Ward bụ obodo abụọ ebe azụmahịa mmiri na-eto eto na nkwado na-abawanye kwa ụbọchị. Ma, Southern Herald chọpụtara na azụmahịa a anaghị ekwe nkwa ịdị ọcha ma ọ bụ mma nke mmiri ha na-ere, ebe ọtụtụ n’ime ndị waterpreneurs na-eburu mmiri ha ma si na Osimiri Umabe ma ọ bụ Osimiri Okpokwu.

Ọ bụ ezie na mmetọ sitere na ọrụ mịna Dangote mere ka e nwee nnukwu ngagharị iwe afọ atọ gara aga, ụlọ ọrụ ahụ kwere nkwa ịchịrị borehole iji dozie nsogbu ahụ.

Aokpasu na Ogene bụ abụọ n’ime obodo anọ e mere atụmatụ iwunye borehole site n’aka Dangote Group n’ime ọnwa atọ mbụ nke 2021, n’ihi ngagharị iwe megide mmetọ a. Ma borehole ndị a a hapụrụ ha na mmechi, ewe kwụsị ha n’etiti.

Dịka ozi onye nta akụkọ chọpụtara si kwuo, ndị nchịkwa Dangote Coal Mines kama imecha usoro mbụ nke borehole ahụ wee gaa n’ime obodo ndị ọzọ, họọrọ ịlụ ndị ndú ndọrọndọrọ ọchịchị na ndị obodo, ndị eze ọdịnala, na ndị isi ụmụakwụkwọ site n’inyefe ha ụgwọ kwa ọnwa, ka ha kwụsị ịtụgharị uche na mmetọ a. Ndị a bụkwa ndị malitere ngagharị iwe.

N’oge ncheta juru ya anya na anya ya juputara na mmiri anya, onye isi obodo Aokpasu, Daniel Eyah, kwuru sị: “Dangote bịara wuo borehole, ma ha enweghị ike ịchọta mmiri n’ime ụbọchị abụọ. Ha wee juo oghere ahụ ha dịgoro na mmiri si n’osimiri, ka ha wee ghọgbuo anyị. Kemgbe ahụ, ha hapụrụ borehole ahụ. Anyị ugbu a na-azụta mmiri n’aka tankers na-eburu ya si n’osimiri, ọ bụkwa mmiri emetọchara. Mmiri ha na-eburu bụ mmiri uhie, sitere n’Okpokwu.”

O gosipụtara mwute ya banyere omume na-eleghara anya nke ụlọ ọrụ Dangote. O kọwara na ọtụtụ ezinụlọ na-emefu puku naira kwa ọnwa iji nweta mmiri na-adịghị ọcha site n’aka ndị na-ere ya na tankers. Ọ gara n’ihu sị: “Ọ bụ ihe onye ọ bụla na-eme n’onwe ya. Ụfọdụ zụrụ mmiri N5,000, ebe a na-ere otu jerry can N100.”

Mmiri dị ọcha kacha nso nye ndị Aokpasu nọ n’etiti kilomita isii na asaa site n’obodo ahụ, ya mere ha na-arịọ arịọ ma ṅụọ mmiri si n’osimiri emetọchara. Na mgbakwunye, e tinyere nnukwu tanki na ebe nchekwa mmiri n’ụlọ ọ bụla, ka ha nwee ike ịchekwa mmiri ozuzo si n’ụlọ zinc.

Southern Herald chọpụtara na ọtụtụ mmadụ hapụrụ Aokpasu n’ihi nsogbu mmetọ, wee kwaga n’obodo nwere mmiri dị ọcha. “Ọnụ ahịa mmiri akpa nylon dị elu. Anyị na-emefu N700 kacha nta kwa akpa. Ọtụtụ mmadụ na-apụ,” ka Martha Odeh, otu nwaanyị bi n’obodo ahụ, kpọrọ ákwá.

Dịka Aokpasu, obodo Ogene ka e metọrọ nke ukwuu, ma ndị nwere ike imeli ya na-eji mmiri akpa ma ọ bụ bottled water. Mana ọtụtụ ndị ka na-aṅụ mmiri n’osimiri Umabe, nke emetọchara.

N’ịgwa Southern Herald banyere mmụba ọrịa cholera na typhoid n’obodo, nwunye nwụrụ di, Christiana Etuka, kpọrọ ákwá, sị: “Mmiri si na Umabe ka anyị ji esi nri, ṅụọ, na saa ahụ, ọ dịkwa ọcha n’oge gara aga. Ma kemgbe Dangote malitere mịna, ihe agbanweela. Anyị maara na mmiri adịkwaghị mma. Afọ na-atakwa m mgbe m ṅụrụ ya. Ụzọ ugboro ugboro ka mmadụ ṅụrụ mmiri si n’osimiri wee gụọ onwe ya n’ụlọ ọgwụ.

“Oge ọbụla mmiri ozuzo ruru, anyị na-anọgide belata ojiji mmiri ruo mgbe ọzọ ga-ezo. N’oge ụkọ mmiri, anyị enweghị nhọrọ ọzọ ma e wezụga ịṅụ mmiri sitere n’osimiri. Mgbe ụmụ anyị na ụmụ ụmụ anyị si n’obodo laghachi n’ụlọ, ha adịghịzi aṅụ mmiri Umabe, kama ha na-aṅụ ‘pure water’ ma ọ bụ bottled water,” ka nwunye e lụrụ nwaanyị kwuru, na-akọwaghị na mmiri ahụ na-adịkarị uhie ma juputara na obere ájá ọbụlagodi mgbe mmiri anaghị ezo.

Ọtụtụ ndị bi n’obodo ndị emetọrọ kwenyere na Dangote Group na-akpata mmetọ ahụ n’amụma, n’ihi na ụlọ ọrụ ahụ kwetara na Osimiri Umabe emetọchara ma ọ bụghịzi mma maka ịṅụ. Ha chịrị borehole anọ n’afọ 2022 ma kwụsị ya n’ụlọ.

Nchọpụta Southern Herald gosiri na nchọpụta mịna coal nke Dangote na-eme mebiri Iwu Mịna Naịjirịa (Nigerian Mining and Minerals Act – NMMA) nke 2007. Ngalaba 125, akụkụ a na b, kwuru na obodo ndị a metọrọ n’ihi ọrụ mịna kwesịrị inweta nkwụghachi ụgwọ (compensation).

Onye isi oche Ogene-Amejo, Ameh Benedict, kwuru na a gaghị anabata mmebi na nsogbu ahụike nke ụlọ ọrụ Dangote Coal Mines Ltd kpatara, na-agbakwụnye na olulu mmiri nke ụlọ ọrụ ahụ gbahapụrụ bụ ihe nkọcha kama ịbụ ngọzi, n’ihi na ọ dịghịzi eji ya.
“Anyị enweghị mmiri olulu mmiri n’obodo a, anyị na-eji mmiri a ogologo oge, anyị enweghị nsogbu n’ihi na ndị nna nna anyị ṅụrụ ya. Ma ogbunigwe ahụ ebibiwo ihe niile.”

Ọ kpọkukwara gọọmentị etiti na steeti ahụ ka ha nyere ha aka site n’iweta mmiri a na-eri anụ iji belata nsogbu ndị metụtara mmiri.

Nuhu Elujah, onye isi njikwa ọrụ pụrụ iche na Dangote Coal Mines Ltd, gwara Southern Herald na mbido Jenụwarị na ụlọ ọrụ na-arụ ọrụ a na-eme atụmatụ ịlaghachi iji rụchaa ụlọ olulu mmiri ndị a gbahapụrụ agbahapụ.

Dị ka ya si kwuo, nkwekọrịta dị n’etiti Dangote na ụlọ ọrụ gara aga bụ ndị na-arụ ọrụ olulu mmiri anọ a akwụsịla, ma kwuo na ụlọ ọrụ Dangote enyela ụlọ ọrụ ọhụrụ ama ama aka ọrụ ahụ. O kwuru na ụlọ ọrụ ahụ na-echere nkwado ego iji laghachi obodo ma rụchaa ọrụ a gbahapụrụ agbahapụ.

Nsi n’ime nri na mmiri: Laboratory na-achọpụta kemịkal sitere na ọrụ ngwupụta kol na osimiri

A na-ebukarị ọdụ ọdụ coal, ájá elu, na ihe fọdụrụ na mịna banye n’Osimiri Okollo, tupu ha abanye n’Osimiri Umabe na Osimiri Ohimini. Osimiri ndị a niile sitere n’ugwu Effa dị na mpaghara Ugbokolo. Kemịkalụ ndị a dị ize ndụ na-asaba n’ala ma na-asọpụ n’oge mmiri ozuzo, na-abanye n’ime mmiri dị n’elu ala, nke na-emetụta osimiri abụọ ahụ n’ụzọ dị ukwuu.

Kemịkalụ ndị a, a maara dịka ọla dị arọ (heavy metals), dị ize ndụ nye ahụike mmadụ ma jikọtara ya na ngwupụta coal a na-eme ugboro ugboro site na Dangote Coal Mines, dịka Southern Herald siri chọpụta. Mmiri emetọchara a na-asọpụta site n’Osimiri Okollo, Umabe, na Ohimini, gaa n’Osimiri Okpokwu, wee gaa n’ala Benue, ruo na Benue State Water Works dị na Otobi-Akpa, n’ime Otukpo LGA.

Southern Herald chịkọtara ihe nlele mmiri site na ebe anọ dị iche iche na osimiri atọ dị iche iche. E wepụrụ ihe atụ ndị a site n’Osimiri Okollo dị n’obodo Effeche, Osimiri Umabe dị n’Effeche-Akpali, Osimiri Umabe dị n’obodo Ogene Amejo, na Osimiri Okpokwu dị n’obodo Ochobo.

Osimiri Okollo bụ nke kacha nso nso ebe a na-egwupụta coal, ọ na-asọbakwa n’Osimiri Umabe, nke nwere ebe dị nso n’ebe a na-egwupụta kol. Osimiri Umabe na-agafe obodo dị iche iche dị na mpaghara Ugbokolo, Amejo na Eke, bụ ndị jikọtara obodo ndị ọzọ wee guzobe mpaghara Edumoga. Osimiri Umabe na Ohimini jikọtara ọnụ wee mee nnukwu osimiri Okpokwu dị n’obodo Ochobo.

Ndị South Herald nyefere ndị Tswan Laboratories Limited, Abuja, ụlọ nyocha sayensị nke Institute of Public Analysts of Nigeria (IPAN), kwadoro na Septemba 24 iji nwalee kemịkalụ ise metụtara ọrụ ngwupụta kol. Chemicals ndị a gụnyere mercury, cadmium, lead, arsenic na selenium.

Nsonaazụ nke ule mmiri ahụ, nke enwetara na Ọktoba 2, 2024, gosiri na anọ n’ime kemịkalụ ise dị ize ndụ nọ na nlele. Nlele a mere gosiri na ihe atụ si n’osimiri ndị a bụ ebe ndị mmadụ si obodo iri na asatọ na-aṅụ ma na-eji mmiri a eme ihe n’ụlọ, nwere nnukwu ọla dị ize ndụ na ihe ndị ọzọ na-emerụ ahụ ike.

N’okwu dị mfe, ule ahụ gosiri na ọkwa ọla dị arọ a na-ahụ na mmiri si n’osimiri gafere oke WHO na Nigerian Industrial Standard.

Nigerian Industrial Standard (2007) maka ịdị mma mmiri bụ iwu e mere iji chebe ndị na-eji mmiri. Ọ na-achọ ime ka usoro mmiri dị na Nigeria dịkwuo mma na iji hụ na usoro mmiri ọṅụṅụ dị mma.

Nchọcha a gosiri na osimiri Okollo (Effeche), Umabe River (Effeche-Akpali), River Umabe (Ogene Village) na Okpokwu River (Ochobo Village) nwere nnukwu mercury.

Dịka atụpụtara, oke ikike ikike nke NIS setịpụrụ bụ 0.001 milligram kwa lita (mg/L), nsonaazụ gosiri na mercury bụ 0.0339 (mg/L) na Osimiri Okollo (Effeche), 0.0269 (mg/L) n’Osimiri Umabe (Effeche-Akpali), 0.08889 (Mg) River Uma, na Ogige Umabe. 0.0304 (mg/L) in Okpokwu River (Ochobo). Nke a pụtara na ọkwa mercury dị na mmiri ndị a dị oke elu ma nwee ike imebi ahụike ndị bi na mpaghara ahụ.

Ọkwa mercury dị elu nwere ike ịkpata ọnwụ ma mebie ụbụrụ na usoro ụjọ, usoro iku ume, imeju, usoro ahụ ji alụso ọrịa ọgụ na sistem ụjọ, dịka WHO siri kwuo. WHO na-ekwu na ọ bụrụ n’itinye ya, uzuzu mercury nwere ike ime ka imeju mebie ma mebie akpụkpọ ahụ, anya na usoro nri nri.

“Ndị bi n’ebe ndị dị otú ahụ ekwesịghị ịṅụ mmiri dị otú ahụ. Gọọmenti kwesịrị ime ihe kwesịrị ekwesị iji gbochie mmetọ nke mmiri ndị a ma nye obodo ndị a mmiri dị ọcha,” Prọfesọ Tanimola gwara Southern Herald. O kwusiri ike na ọ dị mkpa ka ndị na-achịkwa kwụsị ọrụ ngwuputa ihe na-akpata mmetọ na ịra ụlọ ọrụ ma ọ bụ taa ntaramahụhụ.

Nyocha nke ihe nlele ahụ chọpụtara na osimiri ndị ahụ nwere ọkwa cadmium dị elu. Cadmium n’ime mmiri gafere NIS ikike ikike nke 0.003 mg/L, dịka nsonaazụ ọmụmụ si dị.

Nnyocha ahụ chọpụtara ọkwa cadmium nke 2.0801 mg / L na Osimiri Okollo (Effeche), 1.8309 mg / L na Osimiri Umabe (Effeche-Akpali), 1.6708 mg / L na Umabe River (Ogene Village), na 1.9082 mg / L na Osimiri Okpokwu (Ochobo).

Ịṅụ mmiri nwere Cadmium nke emetọtara ogologo oge jikọtara ya na ihe ize ndụ ka ukwuu nke ọrịa cancer, dịka nchọpụta International Agency for Research on Cancer (IARC) si kwuo, nke metụtara karịsịa cancer iku ume na prostate. A kọwara na ọṅụṅụ ya nwere ike ibute mmebi imeju (kidney) ma ọ bụrụ na ọ na-adịgide ogologo oge.

Onye bụbu Onye odeakwụkwọ nke Nigeria Medical Association (NMA), mpaghara Federal Capital Territory, Dọkịta Michael Olarewaju kọwara na Southern Herald na nephrotoxicity (mmebi imeju), nkwụsị nkwụ na mmebi ọkpụkpụ, nsogbu iku ume, nsogbu obi na mgbali mgbali bụ ihe niile metụtara Cadmium, nke na-akwado ọmụmụ IARC.

Nnyocha ndị yiri nke a gosiri na ọkwa Lead dị na mmiri karịrị oke nke Nigerian Industrial Standard (NIS) nke bụ 0.01 mg/L. Nsonaazụ gosiri na 0.5840 mg/L dị na Osimiri Okollo (Effeche), 0.5466 mg/L dị na Osimiri Umabe (Effeche-Alkapli). Osimiri Umabe (Ogene Village) na Osimiri Okpokwu nwere 0.4727 mg/L na 0.6199 mg/L nke Lead, n’otu n’otu.

Osimiri Okpokwu nwere oke Lead kacha elu nke 0.6199 microgram kwa decilita, nke karịrị ugboro itoolu oke WHO kwadoro nke 5 microgram kwa decilita.

Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME), otu ụlọ nyocha ụwa gbasara ahụike, kwubiri na Lead bụ isi na-akpata nde mmadụ nwere nsogbu ụbụrụ na ọnwụ n’ụwa niile. Ha kọwara otú ọ bụ nnukwu nsogbu nke metụtara gburugburu ebe obibi, karịsịa n’ala ndị na-eri obere ego na ndị na-aga n’ihu mmepe, ebe mmetọ Lead na nri, mmiri, na ikuku ka dị.

Iji gbochie ọrịa n’ọdịnihu na ịkọcha ihe na-egbochi mmetọ ụlọ ọrụ, Prọfesọ Akin Osibogun, ọkachamara n’ahụike ọha kwuru na achọrọ ka a na-elekọta ọrụ mịna nke ọma ma kwụsịrị iji Lead mee ihe n’ihe ndị mmadụ na-eji kwa ụbọchị.

E nwere ihe ọzọ banyere kemịkalụ ndị a. Ọmụmụ Southern Herald gosiri na ihe nlele mmiri abụọ n’ime anọ gosipụtara Arsenic. Oke Arsenic a kwere bụ 0.01 mg/L.

Nnyocha egosiwo na ọkwa arsenic dị na Osimiri Okollo (Effeche point) na Umabe River (Ogene point) bụ 0.0094 mg/L na 0.0075 mg/L, n’otu n’otu, nke dị ntakịrị. Nnyocha sayensị kwenyere na nke a bụ n’ihi ọtụtụ ihe gburugburu ebe obibi na ihe gbasara ala nke na-eme ka ọkwa arsenic dị iche na mmiri mmiri.

Ọ bụ ezie na ihe ndị dị ka pH, okpomọkụ, na mgbanwe oge nwere ike ime ka ọkwa arsenic dị iche iche na mmiri mmiri, ọrụ mmadụ na omume ndị dị ka ịgba mmiri, ọrụ ugbo, na iji kemịkal nwere ike imebi nguzozi nke ihe ndị a ma na-emetụta ikesa arsenic n’ime mmiri mmiri.

N’aka nke ọzọ, Osimiri Okpokwu (Obodo Ochobo) nwere ọkwa Arsenic nke 0.0131 mg / L, ebe Osimiri Umabe (Effeche-Alkapli point) dekọrọ 0.0112 mg / L, nke dị n’elu oke ikike nke 0.01 na Nigerian Industrial Standard (NIS). Ejikọtala ọkwa dị elu nke ọrịa arsenic na mfu ebe nchekwa, mbelata nke ụmụaka, ọrịa shuga, ọnya anụ ahụ, ntụpọ ọmụmụ na ọrịa cancer nke imeju, usoro iku ume, afọ na akpụkpọ ahụ, dịka nyocha nyocha nke Global Burden of Disease Research 2021 si kwuo.

Ọ kọwakwara na Arsenic na-akpaghasị usoro endocrine, nke dị mkpa maka ịhazi ọrụ ahụ dị ka metabolism na uto.

Nnyocha na ọkwa nke Cadmium, Lead na Iron na mmiri dị n’elu obodo ahụ gosipụtara na ha adịghị adị ma ọ bụ na ọkwa dị ala tupu mmalite nke ọrụ Ngwuputa, dị ka Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) nwetara site na Southern Herald. Ekwuru na ESIA anabataghi ya site na Ministri gburugburu. Ọ kọwara na ọkwa nke kemịkalụ ndị a dị n’okpuru oke ikike maka mmiri ọñụñụ, dabere na Standard of National Environmental (Surface and Ground Water Quality) Regulations na WHO (2008).

Ọ bụ ezie na ESIA na-eme atụmatụ mmetọ nke elu na mmiri ala n’ihi acid mine drainage (AMD) na-eme ka ọnụ ọgụgụ dị elu nke ụfọdụ kemịkal dị ka Arsenic na Sulfuric Acid, nchoputa nke SouthernHerald gosipụtara nzaghachi na-adịghị mma nke Dangote Coal Mines Limited na mmetọ na-emegide National Environmental (ịdị ọcha na nchịkwa mkpofu) iwu na-akọwa mmiri 200. Iwu ahụ depụtara ụfọdụ ihe mmetọ dị na nlele mmiri dị ka ngwaahịa kemịkalụ dị ize ndụ yana ihe mkpofu dị ize ndụ.

Nnyocha e mere gosiri na mmiri ndị na-eje ozi n’ime ime obodo iri na asatọ na Otukpo ruo ọtụtụ narị afọ bụ ihe ndị na-emerụ emerụ dị ka Arsenic, Mercury, Lead, na Cadmium, bụ́ ndị na-ebu ibu. Obodo iri na asatọ na Otukpo na-ebu oke nke àgwà enweghị mmasị nke Dangote, SouthernHerald chọpụtara.

Ụmụ ọkachamara kwuru na ndị na-eme iwu na mba ndị na-eto eto kwesịrị itinye aka n’ịkwalite nchebe mmiri na belata ihe ize ndụ ahụike. Reinnet Awoh, dọkịta ahụike ọha na eze na National AIDS and STI Control Programme (NASCP) gwara Southern Herald na ndị na-emepụta mmetọ dịka Dangote Coal Mines Ltd kwesịrị ibu ọrụ, ma e kwesịkwara ịrụ ọrụ dị ogologo oge iji sachapụ mmiri. O kwusiri ike na mmụta na nnyocha ahụike maka ndị bi na obodo ahụ dị mkpa iji gbochie mmetụta ndị ọla dị arọ nwere ike inwe n’ọdịnihu n’obodo ndị ahụ.

“N’oge dị anya, itinye ego n’ụlọ ọrụ nhicha mmiri nke ga-ewepụ ọla dị arọ n’ime mmiri ga-adị mkpa. Nke a ga-enyere obodo ndị metụtara ya ma mee ka e nwee mmiri dị ọcha, nke dị nchebe.”

Ụmụ ọkachamara n’ọhịa gburugburu ebe obibi kwuru na ọtụtụ ụlọ ọrụ na-eme mmejọ gburugburu ebe obibi na-ahapụ ndị bi na mpaghara ha n’ọnọdụ enweghị enyemaka na ogbenye. Ha kpọrọ oku ka e chebe gburugburu ebe obibi pụọ na ihe egwu na ọrịa niile na-emerụ ụwa, ma chekwaa ahụike usoro okike ugbu a na nke ga-abịa n’ọdịnihu.

Iji merie nsogbu gburugburu ebe obibi dịka mmebi ala, ọ dị mkpa itinye atụmatụ mmepe nke ga-adịgide adịgide na steeti dị iche iche, ka Durodola Ogunesa, onye isi Directorate nke Quality Assurance na Polytechnic Ibadan siri kwuo.

Onye isi oche nke Renevlyn Development Initiative (RDI), otu ngo na-elekọta gburugburu ebe obibi, Philip Jakpor gwara Southern Herald na ọchịchọ gọọmentị maka inweta ego na-eme ka mgbalị obodo ndị nọ n’ebe ahụ ịgba ọsọ maka ikpe zụọ ihe isi ike.

“Ha adịghị ike n’ihi na ha amaghi ihe ha ga-eme ma ọ bụ otu esi arụ ọrụ na ụlọ ọrụ ndị a. Chee echiche, ndị ogbenye na-alụ ọgụ megide nnukwu ụlọ ọrụ dịka (Dangote), inweta ikpe ike nwere ike bụrụ nsogbu n’ihi na ọchịchọ gọọmentị bụ ichebe azụmahịa karịa mmadụ,” ka o tinyere.

Onye ntụgharị asụsụ: Victor Nwakaozor

Ọ bụ Adedokun Theophilus dere nyocha a ma kwadokwara Wole Soyinka Center for Investigative Journalism (WSCIJ) site na nkwado ego sitere na MacArthur Foundation.